Cro ponuda - Gospodarski portal

Europska komisija pokreće Dunavsku strategiju, a prvo predstavljanje obavit će danas (9.12.) povjerenik za regionalni razvoj, Austrijanac Johannes Hahn. Strategija obuhvaća 14 zemalja s 200 milijuna stanovnika. Dunavska strategija, program za makroregiju u kojem sudjeluje osam članica EU-a te šest nečlanica Unije i Podunavlja čine Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, te Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija.

Navedenih 14 zemalja imaju više od 200 milijuna stanovnika i uključuju se u projekt stvaranja druge makroregije u Europi. Nakon što je prije godinu dana Švedska predstavila Baltičku makroregiju, Europska komisija pokreće Dunavsku strategiju, koja bi se trebala usvojiti u prvoj polovici 2011. godine za vrijeme mađarskog Predsjedništva EU-a, piše Deutsche Welle.

Za projekt neće biti novog novcaIz glavnoga grada Europe se naglašava da za ovaj projekt neće biti novog novca, ali to ne znači da uopće neće biti novca za dobre ideje i suradnju. Mogućnosti suradnje su velike i obuhvaćaju područja od okoliša i transporta, preko sigurnosti i ekonomije pa sve do obrazovanja. Zemlje Dunavske regije već su putem strukturnih fondova povukle na milijarde eura pomoći. Dunavska strategija u svom početku predstavlja se najprije s priopćenjem i tekstom namjere a zatim i Akcijskim planom. U cijelom projektu Europska komisija je facilitator, dakle institucija koja pomaže. U pripremnim sastancima pokretanja Dunavske strategije na najvišim razinama prikupljeno je 800 pisanih prijedloga. Najvažniji zadatak je sada izabrati one projekte koji imaju dodanu vrijednost i koji su izvedivi.

Dunavska strategija se temelji na četiri područja: povezivanje dunavske regije, zaštita Dunava, jačanje prosperiteta makroregije i opće jačanje Dunavske regije. Dakle, povezivanje regije u prometnom smislu, a ne samo riječnim putem te povezivanje euroregija. Kod zaštite misli se prije svega na zaštitu voda, bioraznolikosti i zaštitu prirode općenito. Kod jačanja prosperiteta dunavske regije naglasak se stavljan na povezivanje slabije i snažnije razvijenih sredina i ulaganja u određene zemlje te umrežavanje. Na koncu vrlo važno područje je jačanje institucionalnih kapaciteta, koji mogu provesti promjene u makroregiji i na samom kraju tu su i pitanja sigurnosti, na primjer borba protiv međunarodnog i organiziranog kriminala.

Akcijski plan određuje ciljeve koje treba postići i smjernice po kojima bi trebalo raditi do ostvarenja cilja. Dunavska strategija nema konačnog cilja niti datuma. Ipak, povjerenik Hahn je odlučan, da se u sva četiri navedena područja ostvari napredak prema postavljenim ciljevima. Dunavska strategija do svoga konačnog usvajanja u lipnju 2011. godine ima dovoljno vremena pokazati koliko je napredovala.  (Deutsche Welle)